TZ Ravna Gora

VONČINA Josip (1932. - 2010.)Šifra artikla:

  • Cijena: HRK~0,00 EUR

VONČINA, Josip rođen je u Ravnoj Gori 18. rujna 1932. god., a umro je u Zagrebu 18. listopada 2010. godine.
Bio je hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti. Velik je njegov doprinos u proučavanju povijesti hrvatskoga književnog jezika, osobito stvaranja u svim hrvatskim zemljama od 15. do 19. Stoljeća.
Osnovnu školu  i niže razrede gimnazije završio je u Požegi, a Više razrede  gimnazije u Zagrebu gdje je i završio Filozofski fakultet studijske grupe VIII. (Narodni jezik i književnost) i IX. (Ruski jezik i književnost). Od 1956. do 1960. god. bio je korektor i lektor u Školskoj knjizi, a 1960. god. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postaje asistentom na Katedri za povijest hrvatskog jezika i hrvatsku dijalektologiju. Na istom fakultetu je proveo gotovo čitav radni vijek (1960. do 1999.). 
Predavao je povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju. U razdoblju od 1976. do 1978. god. bio je prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1992. do 1999. god.  predstojnik katedre. Predavao je i u Rijeci i Osijeku. Uz to bio je lektor hrvatskoga jezika u Kölnu, Rennesu i Mannheimu, gost profesor u Kölnu i u Zürichu. Rad u HAZU započinje 1977. god. Bio je pomoćnik direktora Zagrebačke slavističke škole, predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, od 1991. god. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U HAZU bio je od 1997. god. tajnikom Razreda za filološke znanosti, jednim od urednika IV. sveska velike edicije Hrvatska i Europa, marljivim suradnikom raznih izdanja, npr. časopisa  Filologija  ili serije Stari pisci hrvatski. U Matici hrvatskoj bio je izvršni urednik biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, za tu je kolekciju priredio djela Frana Krste Frankopana i kao poseban prilog napisao Tekstološka načela za pisanu baštinu pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza,  Zagreb, 1997.,  i 2006. Nagradu Božidar Adžija primio je 1989. god. Umirovljen 1.10.1999. god. Njegov znanstveni rad započeo je rano.
Objavljivao je u časopisu “ Jezik” već 1952. do 1953. god. 1955. god. u “Radovi Staroslavenskog instituta “ obradio četiri glagoljske listine iz Like (15.- 16. st.). Doktorirao je 1956. disertacijom “ Jezik Požežanina Antuna Kanižića”, autora poeme Sveta Rožalija. Dugi niz profesorovih radova pojavljuje se od 1967. god. kada je pisao o Reljkovićevoj gramatici i o njegovu  Satiru, o najslavnijoj Lucićevoj pjesmi “Jur nijedna na svit vila”, o prvom licu jednine prezenta u hrvatskih pjesnika 15. i 16. st. Objavljuje velik broj priloga o kajkavskim piscima, ozaljskom krugu, jeziku starih Dubrovčana, Splićana, Zadrana, jezikom dopreporodnih i preporodnih hrvatskih pisaca. Prinose skupio je u knjigama  Analize starih hrvatskih pisaca,  Split, 1977., Jezično-povijesne rasprave, Zagreb 1979., Jezična baština ,Split,1988. Objavljuje  Korijeni Krležina Kerempuha , Zagreb, 1991., Preporodni jezični temelji, Zagreb, 1993. Velik je Vončinin priređivački rad. Za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti u jednoj je knjizi priredio djela P. Zrinskoga, F. K. Frankopana i P. Rittera Vitezovića, za Stare pisce hrvatske, Split, 1977.,  djela P. Hektorovića i P. Zoranića (s F. Švelcem). Priredio je i djela A. Kačića Miošića i M. A. Reljkovića, pisao popratne rasprave uz pojedine pretiske itd. Stvorio je opus koji spaja hrvatski jezik, hrvatsku povijest i razne stilizacije.

Izvor: 
1.) LISAC, Josip: Josip Vončina (1932–2010), Vrhunski jezikoslovac, Vijenac 434, 2010.
2.) wikipedija
Napisala: Gordana Podobnik
 


Pošaljite upit

TZ Ravna Gora

Proizvod (kom: ) je dodan u košaricu.